„Tvoja prava su ono što smiješ raditi i ono što ljudi, koji su odgovorni za tebe moraju napraviti da budeš sretan/na, zdrav/a i siguran/na. Naravno, i ti imaš odgovornost prema drugoj djeci i odraslima, kako bi i oni imali svoja prava.“ - preporuka je Amnesty Internationala kako se djeci mogu objasniti njihova prava. 
Međunarodni dan dječjih prava obilježava se 20. studenog. „Deklaraciju o pravima djeteta" usvojila je Generalna skupština UN-a 20. studenog 1959. godine, a trideset godina kasnije usvojena je i „Konvencija o pravima djeteta“ (20. studenog 1989. godine). Ove godine obilježava se 27. rođendan Konvencije o pravima djeteta. Organizacije koje se bave ljudskim pravima i slobodama, svake godine potiču na poduzimanje konkretnih koraka u zaštiti i unapređenju dječjih prava s ciljem senzibiliziranja javnosti i ustanova za potrebu zaštite maloljetnika od zlouporabe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. 
 
DJEČJA PRAVA
Prava preživljavanja (hrana, smještaj, stanovanje, zdravlje, životni standard).
Razvojna prava (razvoj, odgoj i obrazovanje, obitelj, kultura, identitet).
Prava sudjelovanja (donošenje odluka, druženje, izražavanje, pristup informacijama).
Prava zaštite od: zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja, mučenja, otmice, prostitucije.
 
Temelj za svijet mira je sredina gdje djeca postaju prijatelji, gdje uče i rade surađujući i odrastaju sa spoznajom o međuovisnosti svih živih bića (Konvencija o pravima djeteta). 
Ministarstvo socijalne politike i mladih izradilo je „Nacionalnu strategiju za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine“. Ovom Strategijom Hrvatska je uskladila svoje ciljeve s europskima te se opredijelila za provedbu mjera kojima će se postići cijeli niz manjih ciljeva u ovim područjima kako bi se zaštita prava djece podigla na još višu razinu. 

 
SVJETSKI DAN PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA DJECE, 19. STUDENOG
                 
Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece obilježava se s ciljem davanja doprinosa prevenciji nasilja nad djecom. Dan se obilježava svakog 19. studenoga u sinergiji s godišnjicom Međunarodnog dana prava djeteta (20. studenoga), koji ima za cilj okupljanje inicijativa oko problema zlostavljanja djece i potrebe za hitnim i učinkovitim programima prevencije. Zlostavljanje i zanemarivanje djece vrlo je težak problem koji uzrokuje brojne, teške i dugotrajne posljedice na njihov razvoj. Izloženost djeteta fizičkom, emocionalnom ili seksualnom zlostavljanju predstavlja traumatsko iskustvo koje ostavlja duboke ožiljke. Stoga svako sprječavanje zlostavljanja i zanemarivanja te rana intervencija i pružanje pomoći djeci žrtvama mogu pomoći da ona postanu zdravije i sretnije osobe. Zlostavljanje i zanemarivanje djece nije problem samo pojedinca ili njegove obitelji, nego problem šire lokalne zajednice te društva u cjelini, a 19. studeni nas podsjeća kako je zadaća svih nas, i to svakodnevna, uložiti trud kako bismo djeci osigurali sigurno mjesto za odrastanje.
     Novija istraživanja iz područja zaštite djece od nasilja govore da je vršnjačko nasilje sveprisutno i vrlo često. Jedan od četiri učenika u dobi od 10 do 14 godina svakodnevno doživljava barem jedan oblik vršnjačkog nasilja (Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba).
No, koji su rizici, a koji zaštitni faktori koji dovode ili sprječavaju da dijete bude uključeno u vršnjačko nasilje?
Rizični čimbenici za nasilničko ponašanje
Djeca koja su i sama doživjela zlostavljanje u obitelji, osobito ona koja su doživjela fizičko ili psihičko zlostavljanje.
Djeca koja su bila svjedoci nasilja među roditeljima.
Niska samokontrola, znakovi hiperaktivnog i impulzivnog ponašanja.
Djeca s niskom inhibicijom protiv agresije.
Djeca koja doživljavaju više oblika nasilja. Za njih je vjerojatno da će doživjeti bullying dok su također nasilni prema drugoj djeci.
Rizični čimbenici za doživljavanje nasilničkog ponašanja - bullyinga
Važno je naglasiti da djeca postaju mete nasilnika neovisno o bilo kojim rizičnim čimbenicima jer nasilnici obično pronađu nešto proizvoljno na što će se fokusirati, veliko ili malo (boja kose, odjeća, dobivanje dobrih/loših ocjena,…). Što god da je u pitanju, nasilnici koriste percipiranu razliku kao izliku koja opravda njegovo ili njeno ponašanje. Nedostatak vršnjačke interakcije i osjećaj samoće može povećati rizik od vršnjačkog nasilja. 
Zaštitni čimbenici
U cilju sprječavanja nasilničkog ponašanja ( bullyinga), postoji nekoliko zaštitnih čimbenika koji mogu neutralizirati rizične čimbenike.
Odrastanje u sigurnom i nenasilnom domu uz podržavajuće roditelje.
Pozitivni vršnjački odnosi i samopouzdanje.
Organizirane zaštitne i preventivne mjere protiv nasilničkog ponašanja (bullyinga) na razini škole i zajednice.

Prema materijalima Hrabrog telefona ( www.hrabritelefon.hr ) i NZZJZ dr. Andrija Štampar ( www.stampar.hr) priredila Inga Goliaš , koordinator za ŠPP   OŠ"BOL"