preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Bol" Split

Login
NAŠA ŠKOLA

VIDEO:

https://www.youtube.com/watch?v=dkzl6Rer1nQ

 

   Kako razgovarati s djecom i mladima

 

 

UPISI U SREDNJU ŠKOLU

POPIS UDŽBENIKA

POPIS UDŽBENIKA ZA

2022./23.školsku godinu 

 

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

KORISNO

 

_______________________

_______________________

______________________


______________________

______________________

 

_______________________

 

________________________

 

 

OFFICE 365

Dokumenti za prikaz
E-DNEVNIK

       

       

EDIT CodeSchool

Školski list "Friž"

 

 

EKO ŠKOLA

    
    Naša škola je i dio
    međunarodnog projekta
    Eko-škola.
    Međunarodne Eko- škole
    su program osmišljen za provedbu
    smjernica odgoja i obrazovanja
za okoliš na razini čitavih škola.

 

GRAD SPLIT

http://ettaedu.azoo.hr/

Brojač posjeta
Ispis statistike od 23. 10. 2011.

Ukupno: 387678
Ovaj mjesec: 5923
Danas: 4
vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
31.SVIBNJA-SVJETSKI DAN NEPUŠENJA
Autor: Inga Goliaš, 31. 5. 2016.

31.SVIBNJA-SVJETSKI DAN NEPUŠENJA

Prema posljednjim procjenama u Hrvatskoj, svaka četvrta osoba starija od 15 godina puši, a od posljedica pušenja godišnje umre više od 10 tisuća osoba. Čak 76% mladih u dobi od 13 do 15 godina probalo je cigaretu, a oko 10% je nastavilo pušiti svakodnevno. Najveći broj mladih počinje pušiti u srednjoj školi, međutim primjećuju se i trendovi početka pušenja krajem osnovne škole. Prema Europskom istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima (ESPAD istraživanje provedeno tijekom 2011. godine u 36 europskih zemalja), mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta iznad europskog prosjeka, odnosno na  trećem su mjestu. Prema istraživanju iz 2008. godine (Hrvatska zdravstvena anketa), 25,3% muškaraca i 22,4% žena u Hrvatskoj puši. 

Koliko je otrova u cigareti?

U cigareti se nalazi 4000 otrova koje dobrovoljno unosimo u svoje tijelo (i još to platimo). Najpoznatiji je nikotin - spoj koji uzrokuje ovisnost. Svjesno osmišljen da nas o nečemu učini ovisnima (cigareti). Zatim su tu razne vrste katrana (oko četrdeset katranskih spojeva) koje oštećuju i uzrokuju rak pluća, ali i brojne druge dišne probleme. Još neki primjeri: amonijak (koristi se kao dezinfekcijsko sredstvo u toaletima), toluen (industrijsko otapalo), ugljični monoksid (otrovni plin), kadmij (meki metal koji se nalazi u baterijama) i tako sve do brojke 4000! Osim toga, dodaju se brojne arome i aditivi kako bi ta cigareta bila prihvatljivija. Jer prva cigareta nije ni „ukusna“ ni „ugodna“.

VIŠE U "OPŠIRNIJE"


Trenutni učinci (odnosno što se događa kad zapalimo cigaretu) ?

Kod pušenja postoje trenutni i dugoročni učinci na naš organizam. Kombinacija ovih učinaka može dovesti do vrlo ozbiljnih i po život ugrožavajućih reakcija našeg organizma i bolesti. Kada zapalimo cigaretu, naš organizam se automatski „buni“: ubrzava se frekvencija srca, podiže se krvni tlak, uzbunjuje se autonomni živčani sustav, trenutno se „stežu“ krvne žile, trenutno se otežava disanje, sva tkiva osjećaju manjak kisika, narušava se fiziologija probavnog sustava.

Koji su dugotrajni učinci pušenja na organizam?

Pušenje uzrokuje rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi arterioskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma, nakupina na unutarnjoj strani stjenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti. Znamo da su kardiovaskularne bolesti i karcinomi vodeći uzroci smrtnosti, obolijevanja i invaliditeta. Osim toga, pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća, izrazito tešku i dugotrajnu bolest, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa,  povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav. Pušenje nepovoljno utječe i na kožu. Uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje, preuranjeno starenje kože. Smanjuje i osjet okusa i mirisa. 

Kako dolazi do ovisnosti?

Ovisnost o cigareti vrlo se brzo stvara. Kao i većina navika, počinje sporadičnim konzumiranjem, ali sporadično vodi u trajno. Prema tome, zavaravanje je da se nećemo „navući“. Ako i krenemo s idejom „samo kad izađem s društvom“ ili „samo kad smo s prijateljima“, naše tijelo (dok se mi samouvjereno samozavaravamo) postane ovisno, a naravno, uz to se, neprimjetno, ali sustavno javlja i psihička ovisnost. Jedna cigareta ili „probavanje“ nije ovisnost, ali svako daljnje konzumiranje nepobitno vodi u ovisnost i brojne zdravstvene teškoće te smanjenje budžeta! Ono što je pomalo i apsurdno u toj opasnoj i nelogičnoj navici je da konzumiranje prvih cigareta nije ugodna. Često se javlja mučnina, vrtoglavica, kašalj, drhtavica, nemir, tjeskoba, ne miriši lijepo…i  to sve zato jer se naše pametni organizam zapravo brani i buni!

Kako pomoći mladima da niti ne počnu pušiti?

Djeca najviše uče kroz identifikaciju s odraslima, posebno roditeljima. Ako pušite, pokušajte prestati jer djeca sigurno neće čuti vašu poruku o štetnosti pušenja i preporuku da ne puše ako vas vide s cigaretom. I sam pokušaj prestanka pušenja učinkovitiji je od toga da pušite i govorite suprotno od načina ponašanja. Dok se odvikavate od pušenja, možete djeci objasniti i kroz svoj primjer koliko je teško odviknuti se od te navike i savjetovati ih da je najbolje nikada s tim niti ne početi.

Učite djecu od malih nogu koliko je bitno brinuti se o zdravlju, ali na njima pristupačan način. Na primjer, objasnite im kratko kako dišemo, što cigareta čini našem disanju (neće moći dugo trčati, uspuhat će se, neće biti "u formi", bit će lošiji u sportu). Izdvojite primjere koji su bitni za njih. U razgovoru koristite argumente vezane uz posljedice u sadašnjosti ili bližoj budućnosti jer djeca i adolescenti žive u sadašnjosti i neće ih impresionirati posljedice u dalekoj budućnosti. Svako dijete zahtijeva individualni pristup. Upoznajte svoje dijete: je li ekstrovert, introvert, je li "povodljivo" ili već ima čvršće stavove, brani li svoje mišljenje, je li po prirodi sklono dominaciji ili mu to nije važno, koliko mu je razvijeno samopouzdanje s obzirom na dob, koliko je emocionalno i socijalno zrelo. Svakom djetetu i adolescentu treba pristupati individualno na osnovi procjene njegove osobnosti, interesa i okruženja u kojem se nalazi.

Kada se govori o pušenju budite precizni, dosljedni i otvoreni. U ogovarajućim prilikama jasno naznačite da vam smeta ako netko pokraj vas puši u zatvorenoj prostoriji, da je pušenje štetno i za zdravlje osoba oko pušača, da ne želite pušenje u svojoj kući. Budite određeni i dosljedni u svom stavu i objasnite djeci svoje stavove. Nemojte govoriti "s visoka" ili "držati predavanje", ali budite odlučni. Raspravljajte s djecom, pitajte ih što oni misle o tome. Od najranije dobi gradite unutar obitelji klimu da je pušenje štetna i potpuno besmislena navika!

Što sa pritiskom vršnjaka?

U razdoblju puberteta iznimno velik utjecaj na adolescenta imaju vršnjaci, odnosno vršnjačka skupina. Gotovo svi novi pušači su djeca, odnosno adolescenti. Presudnu ulogu za početak pušenja ima pritisak vršnjaka, odnosno vršnjačke skupine (uz identifikaciju s roditeljima). Dijete treba poučiti kako reći ne vršnjacima, a da se ne osjeća isključenim. Treba im pomoći da izgrade samopouzdanje od najranijeg djetinjstva i treba ih naučiti tzv. racionalnom ponašanju. Pokušajte djetetu na vrijeme razbistriti misli vezane za pritiske vršnjaka bilo koje vrste. Na primjer, djecu treba pitati što misle koliko dugo će mu se prijatelji ljutiti ako ne zapali s njima. To je uglavnom jedan dan ili nekoliko sati. Djetetu treba razjasniti da se pravi prijatelji neće ljutiti ako odbiju sudjelovati u nečem štetnom za njih i njihovo zdravlje. Osim toga, poučite djecu kako da samouvjereno i odlučno, ali pristojno odbiju cigaretu. Na primjer, mogu skrenuti razgovor na drugu temu ili reći: "to nije moj stil" ili sugerirati: "mislio sam da ti možeš pametnije postupiti". Poučite ga o tome da nije „cool" slijepo pratiti mišljenje drugih, nego sasvim suprotno - da treba biti svoj. Potaknite dijete da zauzme čvršći stav. Uvijek pri tom razmišljajte o djetetovoj osobnosti. Možete naučiti dijete i da procijeni okolinu i pokuša izbjeći situacije u kojima bi na njega mogli vršiti pritisak.

Što ako ste saznali da je vaše dijete jednom ili nekoliko puta zapalilo cigaretu?

Nemojte vikati i objasnite tinejdžeru sve još jednom i recite mu da ga smatrate dovoljno odraslim da donese pametnu odluku vezano uz pušenje. Podsjetite ga na pozitivne primjere iz okoline. Pitajte svoje dijete koliko mu je uopće ugodno to iskustvo (prve cigarete ne donose ugodu) i smatra li da neugodno iskustvo treba ponavljati. U osjetljivom adolescentnom razdoblju kao roditelji i društvo dužni smo pojačati oprez i pomoći djeci da ne počnu sa štetnim navikama kojih će se kasnije u životu teško riješiti.

Što trebamo svi učiniti?

Ljudi prije svega nisu dobro osviješteni. Treba promijeniti način edukacije iinformiranja. Osim toga,  iznimno je važno da pušenje postane manje dostupno i manje popularno. Važno je i razvijati i promovirati zdrave načine života. Ako ljudima objasnimo koliko je važno zdravlje, rjeđe će se priklanjati ovoj navici. Treba poticati osjećaj osobnog integriteta i ljubavi prema sebi i svom tijelu, naročito kada je riječ o djeci. Edukacije treba počinjati od najranije dobi. Mediji moraju pružiti potporu i direktnim i indirektnim porukama. Zabranjeno bi trebalo biti i posredno, suptilno reklamiranje cigareta. Pušačima treba pružiti pomoć u procesu odvikavanja. Osim toga, kod nas je pušenje još uvijek nije dovoljno društveno neprihvatljiva navika, a mladi (pa i neki odrasli)  vole biti „in“. To je posebno važno upravo zbog naše mlade populacije koja je sklona praćenju društvenih trendova upravo u adolescentnoj dobi u kojoj s pušenjem najčešće i počinju. Nužno je uključivanje svih društvenih sustava (zdravstveni, obrazovni, gospodarski), zakonodavstva, porezne politike, lokalnih i nacionalnih uprava, okruženja u kojima se mladi kreću i medija. Potrebno je i primjerima (roditelji, zdravstveno osoblje, obrazovno osoblje, sportaši, medijski eksponirane osobe) pokazati da je pušenje loša i opasna navika.

Kada govorimo o pušenju, kao i kod većine zdravstvenih problema i rizičnih ponašanja, najučinkovitija je primarna prevencija. Primarna prevencija podrazumijeva sve aktivnosti i mjere koje provodimo da se bolest ili rizično zdravstveno ponašanje niti ne pojave. Pušenje je opasna, nelogična i skupa ovisnost! Ne dozvolimo „smotuljku“ koji sadrži 4000 otrova da nam ugrožava život, slobodu i budžet!

IZVOR: NZZJZ "ANDRIJA ŠTAMPAR"  ( www.stampar.hr )

Autorica teksta Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja

PRIREDILA: I.GOLIAŠ,koordinator za ŠPP

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Dokumenti


preskoči na navigaciju